Keratin i kosa — što se stvarno događa kad ga nanesete iz spreja

 



Kosa je gotovo u potpunosti izgrađena od keratina. I upravo zato se keratin u kozmetičkim proizvodima često dočekuje sa skepsom — ako ga kosa već ima, može li keratin iz bočice zaista nešto promijeniti? Odgovor nije intuitivan. Leži u razumijevanju toga kako je kosa na molekularnoj razini izgrađena — i kako se, postupno, razgrađuje.

Arhitektura dlake: keratin kao gradbeni materijal

Između 65 i 95% suhe mase svake dlake čini keratin — fibrozni protein sastavljen od aminokiselina, osobito bogatih cisteinom [1]. Nije to jedna velika kompaktna molekula: keratinski lanci su organizirani u zavojite spirale (alfa-helikse) koje se uvijaju jedna oko druge poput užeta, a zatim stabiliziraju disulfidnim vezama između susjednih cisteina. Upravo te kovalentne veze daju kosi mehaničku čvrstoću, elastičnost i otpornost na rastezanje.

Dlaka ima tri strukturna sloja [2]:

  • Kutikula — vanjski sloj preklopljenih ljuskica (poput crijepova na krovu); kada su zatvorene i glatke, kosa je sjajna i otporna; kad su otvorene ili oštećene, kosa je hrapava, bez sjaja i sklona lomljenju
  • Korteks — središnji, najveći sloj koji čini strukturalnu osnovu dlake; sadrži keratinska vlakna i melanin koji daju boju
  • Medula — centralni kanal, prisutan samo u debljem tipu kose

Što razara keratin — i kako to izgleda

Keratinska struktura kose nije statična — ona se postupno degradira pod utjecajem svakodnevnih faktora [2, 3]:

  • Toplina — ravnala i uvijači iznad 150 °C prekidaju disulfidne veze i denaturiraju keratinska vlakna; ponavljano zagrijavanje dovodi do kumulativnog, ireverzibilnog oštećenja korteksa
  • Kemijska obrada — bojanje (vodikov peroksid), trajno kovrčanje i izbjeljivanje napadaju disulfidne veze; oksidativni procesi mijenjaju samu aminokiselinsku strukturu keratina
  • UV zračenje — ultraljubičasto svjetlo razgrađuje keratinske proteine i uzrokuje oksidaciju cisteinskih ostataka, što slabi strukturne veze unutar korteksa [3]
  • Mehaničko oštećenje — agresivno četkanje, trljanje ručnikom, spavanje na pamučnim jastučnicama — sve to abrazivno podiže kutikularnje ljuskice i postupno ih krhi

Rezultat je uvijek isti: podignute ili fragmentirane kutikularnje ljuskice, oslabljen korteks, kosa koja se lomi, kovrča i teže rasčešljava.

Može li keratin iz spreja ući u dlaku? (ključno pitanje)

Ovo je pitanje na koje kozmetička industrija dugo nije davala jasan odgovor — a odgovor je ovisi o obliku keratina.

Nativni keratin (intaktna proteinska molekula) ima molekularnu masu oko 65 kDa — previše za prolaz kroz zatvorene kutikularnje ljuskice. Takav keratin ostaje na površini kose, ne prodire u korteks, i spiranjem se uglavnom uklanja [4].

Hidroliziran keratin je drugačija priča. Hidrolizom se keratinska molekula cijepa na manje peptidne fragmente (2–25 kDa). Ti manji peptidi mogu penetrirati kutikulu i dosegnuti korteks — gdje se vežu na oštećena mjesta, djelomično popunjavaju praznine u keratinskoj mreži i vraćaju vlaknu mehaničku koheziju [4, 5].

Ovo je fundamentalna razlika između kozmetičkih proizvoda koji "sadrže keratin" i onih koji zaista rade na strukturnoj razini.

Što istraživanja pokazuju

Mehriban i suradnici u pregledu objavljenom u International Journal of Cosmetic Science pokazali su da primjena keratinskih hidrolizata na mehanički i kemijski oštećenoj kosi statistički značajno smanjuje silu potrebnu za rasčešljavanje (do 40% manje u nekim istraživanjima) i povećava vlačnu čvrstoću vlakna [5]. Analiza elektronskim mikroskopom pokazuje vidljivo zaglađivanje kutikularnih ljuskica i popunjavanje pukotina u korteksu.

Isti pregled naglašava da su učinci najizraženiji na kemijski tretiranoj i toplinskim oštećenoj kosi — dakle upravo tamo gdje je keratin strukturno degradiran i gdje postoji "prazno mjesto" za vezanje peptida. Na zdravoj, neoštećenoj kosi efekt je manji jer kutikula nema što popuniti.

Gavazzoni Dias u preglednom radu u International Journal of Trichology klasificira keratin hidrolizat kao jedan od rijetkih kozmetički aktivnih proteina s dokazanom penetracijom i mjerljivim učinkom na mehanička svojstva dlake [3].

Za koga keratin sprej zaista ima smisla

Na temelju dostupnih istraživanja, topikalni keratin u hidroliziranom obliku ima jasnu primjenu za:

  • Kemijski tretiranu kosu — bojena, izbjeljivana, trajno kovrčana kosa s oštećenim disulfidnim vezama; keratin hidrolizat nadoknađuje izgubljenu proteinsku masu
  • Toplinski oštećenu kosu — svakodnevna upotreba ravnala, uvijača, sušila na visokim temperaturama; preventivna zaštita i regeneracija između obrade
  • Kosu izloženu UV zračenju — ljeto, boravak na otvorenom, sport; UV protekcija + keratin obnova kombiniraju se u jednom koraku
  • Tanku i lomljivu kosu — keratin peptidi povećavaju debljinu pojedinog vlakna "punjući" korteks i smanjuju sklonost lomljenju
  • Kosu sklonu kovrčanju — zaglađivanje kutikularnih ljuskica smanjuje hvatanje vlage iz okoline koja uzrokuje bubrenje i kovrčanje

K-WHOLE Keratin Spray — svakodnevna zaštita i obnova

K-WHOLE Keratin Spray formuliran je kao leave-in tretman — nanosi se na mokru ili suhu kosu bez ispiranja, što ga čini praktičnim za svakodnevnu upotrebu bez dodatnog koraka u rutini njege. Keratin u formuli obnavlja i jača strukturu vlakna, hidratantni kompleks vraća mekost i podatnost, a UV filtri štite od oksidativnog oštećenja koje smanjuje dugoročnu korist svakog keratinskog tretmana.

Prikladan za sve tipove kose, a posebno za oštećenu, suhu i kemijski tretiranu kosu koja treba redovitu proteinsku obnovu između salonskih tretmana.

Zaključak

Keratin u spraju ima smisla — ali pod jednim uvjetom: da je u hidroliziranom obliku s dovoljno niskom molekularnom masom da zaista prodre u strukturu dlake. Kad je taj uvjet ispunjen, istraživanja potvrđuju mjerljive učinke: manje lomljenja, lakše rasčešljavanje, zaglađenija kutikula i bolja otpornost na daljnja oštećenja.

To nije magija. To je proteinska kemija — ista ona koja gradi kosu od začetka, i koja je može, u određenoj mjeri, popraviti kad se ošteti.

Literatura

  1. Robbins CR. Chemical and Physical Behavior of Human Hair. 5th ed. New York: Springer; 2012. doi:10.1007/978-3-642-25611-0
  2. Araújo R, Fernandes M, Cavaco-Paulo A, Gomes A. Biology of human hair: knowing the disease to understand the treatment. Adv Biochem Eng Biotechnol. 2011;125:121–143. doi:10.1007/10_2010_86
  3. Gavazzoni Dias MF. Hair cosmetics: an overview. Int J Trichology. 2015;7(1):2–15. doi:10.4103/0974-7753.153450
  4. Fernandes MM, Matamá T, Guimarães D, Gomes A, Cavaco-Paulo A. Fluorescent visualization of keratin hydrolysate penetration in hair fibers. Int J Cosmet Sci. 2012;34(5):435–440. doi:10.1111/j.1468-2494.2012.00731.x
  5. Mehriban U, Olga F, Tatiana P. Effects of hydrolyzed keratin proteins on hair mechanical and surface properties. Int J Cosmet Sci. 2016;38(6):601–608. doi:10.1111/ics.12340
Lokacija: Croatia

Primjedbe

Objavi komentar

Popularni postovi